Skip to main content

Najčešće postavljana pitanja kod električnih vozila

Autor: Goran Gogić  
(iskustva bazirana iz svakodnevnog korištenja el. automobila)

 

 

Kako je moguće da tako slab elektromotor od 5,10 ili 15kw nazivne snage uopće može pogoniti automobil ?

Kolika je stvarna ušteda korištenjem električnog automobila naspram klasičnog ?

Koliko su trajne baterije u električnim automobilima ?

Koliko kilometara mogu prijeći s jednim punjenjem ?

Kolika je ušteda na razlici u gorivu ?

Kolika je razlika u održavanju ?

Zašto električni automobili imaju uske gume ?

Zašto je bitna masa vozila ?

Grijanje u električnom automobilu

Gdje sve mogu puniti električni automobil ?

Koliko traje punjenje pogonskih baterija ?

Cijena električne energije, dnevna-noćna tarifa

Zašto nema više električnih automobila u prometu?

Kakav je osjećaj vožnje naspram klasičnih automobila ?

Može li se običan automobil preinačiti u električni ili hybridni ?

 

 

 

Kako je moguće da tako slab elektromotor od 5,10 ili 15kw nazivne snage uopće može pogoniti automobil ?

 

Stvar je vrlo jednostavna, elektromotorima se deklarira snaga koju mogu trajno isporučivati a trenutna snaga može biti i 10 puta veća dok se na benzinskom motoru deklarira maksimalna snaga iako se gotovo nikada ni ne koristi ,(primjer-tesla model s ima 4,2 sec. do 100kmh, teži čak 2 tone a u prometnoj se deklarira kao 64kw ili 88ks). npr. benzinac od 100ks u normalnoj upotrebi većinom isporučuje oko 35% svoje snage pri normalnom ubrzanju a za održavanje brzine od npr.80kmh potrebno mu je svega 10-15% snage.

Isto je i kod elektropogona, elektromotor od 15kw u startu može isporučiti i 60-70kw snage ako je tako podešen, nakon što ubrza snaga pada jer za održavanje brzine nije potrebno niti blizu onoliko koliko za pokretanje iz mjesta. Elektromotornom pogonu u prilog ide i veliki okretni moment koji je dostupan odmah za razliku od benzinskog ili dizelskog koji to postižu tek nakon što motor uhvati bar 3000 okretaja.

Zbog velikog momenta elektromotoru nije potreban ni mjenjač ili u nekim slučajevima da ali samo sa 2 brzine pa se dodatana prednost stvara u njegovu korist. Tako  dolazimo do zaključka da se sa 5kw elektromotorom može potjerati automobil od cca 1000kg u startu čak brže od nekog slabijeg benzinca od 60-ak konja.

 

 

Kolika je stvarna ušteda korištenjem el. automobila naspram klasičnog ?

 

Iako baterije imaju svoju cijenu razlika je velika. Cijena električnog automobila se na prvi pogled čini velika, ali nakon pređenih kilometara i godina korištenja debelo ste u plusu.

Elektromotor je izuzetno iskoristiv stroj i po tom pitanju je superioran naspram klasičnih motora. Prva prednost je iskoristivost energije, dakle ako elektromotoru pošaljemo deset nečega da nas vozi, on će u samu vožnju iskoristiti barem osam ili devet od toga a samo jedan će baciti kao neiskorišteno. u istom slučaju ako benzinskom motoru damo deset nečega da nas vozi on će iskoristiti svega dva ili tri od toga, a ostatak će izbaciti kao toplinu na auspuh ili jednostavno upotrijebiti na tisuće dijelova koje mora pokretati u samom sebi kako bi uopće radio. Kada bi benzinski motor iskoristio benzin kao što elektromotor iskoristi električnu energiju potrošnja bi mu bila oko 1,5 litre na 100km za osrednji prosječni automobil , kada se pogleda iz tog kuta onda se vidi koliko je ustvari loš benzinski motor.

Druga prednost je takozvano regenerativno kočenje. Prilikom zaustavljanja elektromotor radi kao generator struje, prilikom kočenja se može natrag ugurati u baterije i do 20% energije koju klasični automobili inače bacaju u obliku topline na kočionim diskovima. Treća prednost u električnom automobilu je da nakon što odpustite pedalu gasa elektromotor više ne troši energiju a u stajanjima na semaforu ili u kolonama nema rada u leru , dakle elektro pogon troši energiju samo dok automobil ubrzava ili održava brzinu, samim time vozači električnih vozila su opušteniji u gradskim gužvama.

Sve u svemu, kada se preračunaju servisi, registracije, potrošnja i sve ostalo, stvarna potrošnja električnog automobila nije samo onih 8 kuna za struju na 100km ali je  najmanje upola manja od najštedljivijeg diesela. Doda li se tome ekološka nota i jednostavnost vožnje, odbije li se buka i vibracije dolazimo do izuzetno prihvatljivog prometala. Ovakav izračun su imali i u Tesla Motors-u. Dakle ušteda je barem duplo veća nego u najštedljivijem dieselu.

 

 

Koliko su trajne baterije u električnim automobilima?

 

U električnim automobilima upotrebljavaju se većinom litij-ionskebaterije,ima i slučaja gdje jeftinije male elektromobile pogone iolovni-gel akumulatori. Kupite li Teslu S , Nisana, Mitchubishija, BMW-a ili većinu velikih proizvođača električnih automobila u njih su ugrađene litij-ionske baterije  slične tehnologije kao u mobitelima ili laptopima. Naravno, odmah se prisjećate kako vam je baterija u laptopu otkazala već za godinu dvije. Ali radi se o sljedećem, iako se radi o sličnoj bateriji one u električnom automobilu imaju ugrađen takozvani BMS , radi se o sustavu koji štiti bateriju od prekomjernog punjenja ili pražnjenja, čuva ih od temperatura te održava baterijske ćelije u idealnom radnom području po svim
važnim točkama.

Tako nadzirana baterija radi u idealnim uvjetima i ima višestruko produljen životni vijek te veliki broj ciklusa punjenja- pražnjenja. Jedna od poznatijih liti-ion baterija je kombinacija litij-željeza, takozvana LiFePo4 baterija koja je prvi izbor u samogradnji elektromobila svih vrsta, nešto je skuplja i teža za razliku od klasične litij-ion ali zato ima dug životni vijek koji može biti i do 3000 pa i više ciklusa, dakle dovoljno za desetak godina upotrebe. U malim jeftinim elektromobilima može se naći i olovni gel akumulator kao pogonska baterija ali životni vijek mu je jedva 2-3 godine, izuzetno su teške i zauzimaju puno mjesta a kapacitet kao i domet se već nako 1 godine može smanjiti i do 30-40%. Litij-ionske baterije potrajat će i do desetak godina a na proizvođaču je da ih uskladi  ovisno o veličini i masi samog električnog automobila.

 

 

Koliko kilometara mogu preći jednim punjenjem?

 

Većina električnih automobila izuzev Tesle imaju deklarirani domet od 120-150km, ovisno o proizvođaču. Kako je Tesla najkompletniji automobil ima i najveći kapacitet spremljene energije ,oko 85 kwh za najjači model a domet mu se kreće oko 350-400km. Veliko je pitanje kako su kod kojeg proizvođača izvedena testiranja, ako su kao u benzinskim automobilima onda se radi o idealnim uvjetima, a to znači otvorena cesta i idealna putna brzina koja se kreće od 60-80kmh.

U pravilu, električni automobili do jedne tone prosječno troše oko 12kwh na 100km. dakle, ako imate bateriju kapaciteta bar 12 kwh proći ćete 100km u nekom normalnom režimu vožnje. Veliki automobili poput Tesle S troše 20 i više kwh na 100km dakle razumljivo je da sa svojih 85kwh rezervoarom mogu prevaliti i 400km. Kako bateriju nije dobro često prazniti do nule poželjno je imati i 20% rezerve uz kilometražu koja nam je potrebna. Da bi bili sigurni u pogledu vaših potreba i onoga što deklarira proizvođač vrlo je bitno saznati koliko točno kapaciteta imaju baterije.

Velika razlika je u načinu vožnje, npr. vozite li žestoko potrošnja može skakati u nebo a domet se bez problema prepoloviti. Razlike su u vremenskim uvjetima i vrsti prometa, npr. vozite li otvorenom cestom u ljetnim mjesecima potrošnja može biti 40% manja nego u gradskom prometu zimi i sa uključenim grijanjem. Isto tako velike brzine enormno povećavaju potrošnju, do 80kmh otpor zraka je zanemariv ali već na 120kmh potrebna vam je duplo veća snaga za savladavanje otpora zraka, dakle potrošnja 100% veća a brzina samo 50%. Bitno je i gdje je automobil zimi, nije isto ako je vani okovan ledom ili u garaži,baterije ne vole zimu, zimi su nešto tromije, daju manje energije pa tako i domet opada ,ovisno o hladnoći ali 10-ak% sigurno. Ukupno gledajući realna potrošnja je bar 20-30 manja nego što proizvođači deklariraju, iako je izuzetno štedljivom vozaču moguće dostići deklarirane.

 

 

Kolika je ušteda na razlici u gorivu ?

 

Svima omiljeno pitanje , ako se želi izračunati bitno je da se uvijek uspoređuju automobili slične  klase,težine i volumena.Ne možemo uspoređivati električni Smart sa benzinskim mercedesom E klase ili obratno.

Usporedimo li realno dva slična modela mase cca 1200kg. dobit ćemo prosječnu potrošnju nafte oko 7lit ili benzina oko 9lit naspram 1200kg. teškog električnog automobila koji prosječno troši oko 13kwh struje na 100km. iz baterija, a nakon što se uračunaju gubici koje stvara punjač i baterije prilkom punjenja možemo zaokružiti na 15kwh iz utičnice. 7lit nafte košta oko 60kn , 9lit benzina košta oko 80kn , 15kwh električne energije košta oko 8,50kn u noćnoj tarifi koja je ujedno najčešća, električni automobili se uglavnom pune noću. Dakle, ako računamo potrošnju energije električni automobil ima veliku prednost.

 

 

Kolika je razlika u održavanju ?

 

Benzinski motor i kompletan pogon sadrže tisuće dijelova koji zahtjevaju podmazivanje,hlađenje,grijanje,podešavanje i naravno zamjenu. Elektro motorni pogon ima daleko manje dijelova i komponenti a još manje ih traži održavanje i izmjenu izuzev baterija. Jedan diesel ili benzinac do pređenih 300 000km izbit će vam pravo bogatstvo iz džepa na redovito servisiranje i iznenadne kvarove koji realno nastupaju nakon 100-150 000km. Radi se o hrpi dijelova koje elektropogon jednostavno nema i netreba. Ulje, filteri ulja, filteri goriva, svjećice, filteri zraka, dizne, injektori, razni senzori, zupčasti remen, vodilice, rolice, klinasti remen, alternatori, anlaseri, antifriz, hladnjaci, ispušni sistemi, turbine, pumpe goriva, pumpe nafte tkz. bosch pumpe, ventili, razne brtve……. i još stotine dijelova koji jednostavno mogu zakazati.

Sve to priznali neki ili ne dosta košta i kroz životni vijek automobila priskrbi finu svotu autoindustriji. Kod elektro pogona ovakvih stvari gotovo da nema, elektromotor ima samo dva ležaja koji direktno trpe trenje i prijenos snage,nakon toga nastupa diferencijal bez mjenjača koji prenosi snagu na kotače a sve skupa za rezervoar ima baterije koje ne traže nikakvo održavanje. Dakle, ako vam se ne pokvari elektronika koja upravlja elektromotorom u principu nemate što servisirati niti mijenjati osim baterija kada odrade svoje cikluse. Ovo je još jedna velika prednost elektro pogona.

 

 

Zašto električni automobili imaju uske gume ?

 

Električni BMW i3 , veličine VW Golfa, a širine guma kao na starom Fiat Uno, odmah se primjećuje da nešto nije kako smo navikli. Stvarno izgleda čudno vidjeti 19″ alu felge sa gumom širine 155 ali zašto je to tako? Izračun stručnjaka je jasan, svaki peti tank odlazi na kotrljanje guma po asfaltu. Kako klasični automobili imaju goriva na bacanje kod električnih je sve podređeno minimalnoj potrošnji pa tako i problem kotrljanja i trenja guma. Nije rijetkost vidjeti čudna i pomalo ružna rješenja koja su oblikovala neka od ekoloških vozila, ali rezervoar u električnim vozilima je minimalan i pazi se gdje god se može.

Kako bi najjednostavnije objasnili zašto je to tako najbolje je kazati kako u jednoj litri benzina postoji čak 10kwh energije dok ista energija u litij-ion baterijama prosječno ima masu od 50-100kg ovisno o vrsti i proizvođaču. Dok se u klasičnom automobilu ležerno vozite automobil napaja 50-ak litara benzina koji sadrže oko 500kwh energije, u električnom automobilu prosječno je pohranjeno svega 15-20kwh energije (izuzev Tesle) koja je maksimalno iskorištena, tih 15-20kwh je kao da u automobilu imate još samo 2 litre benzina, zamislite do kuda bi došli.

Gume automobila utječu na grip i držanje podloge pa se njihova veličina povećavala kako su automobili bili jači i brži, danas postoje elektronska pomagala protiv proklizavanja guma na podlozi poput abs-a , esp-a , tc-a i  ostalih te je moguće opet smanjiti veličinu gume bez narušavanja performansi automobila. Samim time trenje i buka su svedeni na minimum kao i potrošnja energije. Osnovni razlog užih guma na elektro vozilima je isključivo zbog niže potrošnja energije!

 

 

Zašto je bitna masa vozila ?

 

Masa automobila ima najveći utjecaj na potrošnju i vozna svojstva na svim vrstama vozila. Vjerovali ili ne, postoje modeli Porschea, BMW-a i sličnih superjurilica gdje u najjačoj verziji modela osim što izvuku maksimum iz motora izvade i dodatnu opremu koja služi komforu da bi na kraju smanjili masu za svega 30 ili 50kg, a sve zbog boljih performansi. Ako se na tako jakim automobilima osjeti poboljšanje onda je jasno da i u električnom automobilu masa smanjuje agilnost, ubrznaje i povećava potrošnju.

Električni automobili imaju dodatan problem sa samom masom, a to su pogonske baterije koje mogu biti i do 30% ukupne mase automobila. Kako bi sve na kraju bilo samo malo teže od klasičnog automobila električni nastaju od kompozitnih materijala kao što su mješavine karbonskih vlakana u BMW-u , ili pak kompletan automobil od aluminija koji proizvodi Tesla Motors.

Ubrzanje težeg automobila troši velike količine energije za razliku od manjeg gradskog automobila dok za samo održavanje iste brzine razlika neće biti velika. Zato teški i glomazni automobili u gradu troše velike količine dok na otvorenim cestama gdje nema čestih ubrzanja troše samo koji postotak više od onih manjih.

Opet se mora spomenuti ta malena količina energije u baterijama naspram tanka benzina ili diesela koja jednostavno tjera inženjere na maksimalno iskorištenje karoserije električnog automobila. Sve dok jednog dana ne naprave bateriju koja će moći spremiti višestruko veće količine električne energije pazit će se na svaki ugrađeni gram mase.

 

 

Grijanje u električnom automobilu

 

Sve vrste zatvorenih vozila imaju sisteme za zagrijavanje i provjetravanje putničke kabine, a pod obvezno i prednjeg vjetrobrana. U električnom automobilu potrebna energija za zagrijavanje vozila stvara popriličan gubitak kapaciteta baterija. Automobili sa klasičnim motorima izbacuju ogromne količine topline, dakle imaju je na bacanje. Takav motor nema problem sa zagrijavanjem nekoliko litara rashladne tekućine, dapače još ju treba i prisilno hladiti.

Kod električnog automobila zagrijavanje elektromotora je minimalno, a u zimskim uvjetima kada bi to i najviše trebali elektromotor je praktički hladan. Elektronika koja upravlja električnim automobilom također iziskuje neku vrstu hlađenja, ali opet se radi o minimalnim količinama zimi, koje bi eventualno bile dostatne za odmagljivanje vjetrobrana. Da bi se zagrijali u električnom automobilu morate uključiti grijač vode ili zraka koji radi na električnu energiju i smanjuje domet ovisno o hladnoći i do 25%. Ako se radi o gradskoj vožnji gdje potrošnju na grijanje nemožemo računati po pređenom kilometru zbog stajanja u kolonama nego po satu , u tom slučaju po velikim hladnoćama potrošnja može utjecati na domet još i više.

Iz ovoga treba izuzeti Tesline modele koji imaju 4-6 puta više baterija od većine električnih vozila na tržištu, pa je i utjecaj grijanja višestruko manji. Sam sistem grijanja se ne razlikuje od onih u klasičnim automobilima, jedina je razlika da ovdje vodu zagrijava najjedostavnije rečeno, maleni bojler. Komande i sve ostalo isto je kao u klasičara. Neki električni automobili mogu imati ugrađen suhi grijač. Takav grijač ispod kokpita u posebnom kućištu zagrijava zrak, a ne vodu, ventilacija ga tjera na usmjerene otvore u kabini. Ovakav suhi sistem ima prednosti. Minimalne je mase, vrlo jednostavan, a najveća prednost mu je ta što grije odmah.

Treći, i meni najidealniji sistem je popularni Webasto grijač. Sistem pomoću uređaja montiranog ispod poklopca motora spaljuje naftu, benzin, plin ili bio diesel, a od proizvedene topline zagrijava vodu koja kruži sistemom, iz radijatora kabine ventilacija ispuhuje topli zrak. Prednost ovakvog sistema je da se iz pogonskih baterija ne uzima dragocjena energija. Potrošnja ove vrste grijanja prosječno iznosi oko 2 decilitra goriva na sat što je zanemarivo prema komforu koji nudi.

 

Idi na vrh stranice                                                                                                              Sljedeća stranica>